Deset mitova o startnoj bateriji – i istina o njima.

Zadaće 12V startne baterije u modernim vozilima.

Kod benzinskih motora, baterija nastavlja napajati sustav paljenja i svjećice nakon pokretanja motora, dok dizelski motori nakon pokretanja ne zahtijevaju svjećice za paljenje smjese. Međutim, tijekom pokretanja motora i grijaće svjećice dobivaju energiju iz akumulatora vozila.

Baterija je posebno opterećena u vozilima sa start-stop sustavom jer se motor često ponovno pokreće. Zato se u pravilu koriste baterije visokih performansi, poput EFB i AGM baterija tvrtke SEG Automotive.

Osim toga, danas postoji i do 100 električnih potrošača koje je potrebno opskrbljivati energijom tijekom vožnje. Među njima su rasvjeta vozila, različite upravljačke jedinice, senzori, sustavi za pomoć vozaču, ugrađeni infotainment sustavi te vanjski multimedijski uređaji poput tableta i pametnih telefona. Sve češće se koriste i glasovni asistenti temeljeni na umjetnoj inteligenciji s trajnim pristupom internetu.

Tehnologija startnog akumulatora.

Automobilski akumulator, najčešće u obliku olovno-kiselinskog akumulatora, sastoji se od ćelija povezanih serijski koje zajedno daju napon od 12,78 V. U svakoj ćeliji nalaze se dvije elektrode: pozitivna elektroda od olovnog dioksida i negativna elektroda od olova. One su uronjene u razrijeđeni elektrolit od sumporne kiseline, koji služi kao vodljivi medij. Između elektroda nalaze se separatori koji sprječavaju izravan kontakt, ali omogućuju izmjenu iona. Cijeli sklop smješten je u robusno kućište od plastike otporne na kiseline, koje štiti akumulator od vanjskih utjecaja i mehaničkih oštećenja. Akumulator je povezan s električnim sustavom vozila preko dvaju priključnih polova – pozitivnog (+) i negativnog (−). Tijekom pražnjenja akumulator pretvara kemijsku energiju u električnu energiju, dok se tijekom punjenja taj proces odvija u suprotnom smjeru.

Mitovi o starter bateriji – i što je zapravo istina.

Mit 1: „Moderni automobili više nemaju problema s akumulatorom.”

Činjenica: Unatoč suvremenoj tehnologiji, startni akumulator i dalje je uzrok broj jedan kvarova i zastoja vozila.

• velik broj električnih potrošača
• start-stop sustave
• vožnju na kratkim relacijama
• dug vijek trajanja vozila

Kao rezultat toga, baterije su danas izložene još većim opterećenjima nego u prošlosti.

Mit 2: „Automobilski akumulator uvijek ima točno 12 volti.”

Činjenica: „12 volti” samo je nazivna vrijednost. Potpuno napunjen startni akumulator obično ima napon od oko 12,6 do 12,8 V, a pri 12,5 V već se smatra znatno ispražnjenim. Čak i male razlike u naponu imaju velik utjecaj na sposobnost pokretanja motora i rad elektroničkih sustava u vozilu.

Mit 3: „Održavanje bez održavanja znači da se o bateriji više ne treba brinuti.”

Činjenica: „Bez održavanja” znači samo da nije potrebno nadolijevati vodu. Redovite provjere (napona i stanja napunjenosti) i dalje su važne, osobito kod vozila koja se koriste na kratkim relacijama ili sezonski. U suprotnom postoji opasnost od postupnog dubokog pražnjenja baterije.

Mit 4: „Kratke vožnje već pune bateriju.”

Činjenica: Posebno kod modernih vozila, kratka vožnja često nije dovoljna za:

• Nadoknadu energije potrošene pri pokretanju motora
• Kompenzaciju potrošnje električnih sustava i potrošača (grijanje, grijanje sjedala, sustavi pomoći vozaču)

Baterija će se prije isprazniti nego napuniti.

Mit 5: „Pri zamjeni baterije važni su samo dimenzije i kapacitet (Ah).”

Činjenica: Kod modernih vozila važni su i sljedeći čimbenici:

• Vrsta baterije (npr. EFB, AGM)
• Struja hladnog pokretanja
• Kodiranje vozila / upravljanje baterijom (Battery Management System)

Neodgovarajući tip baterije može dovesti do skraćenog vijeka trajanja ili do nepravilnosti u radu vozila.

Mit 6: „Električni automobil ne treba starter bateriju.”

Činjenica: Električna vozila također u pravilu imaju 12V starter bateriju koja:

• održava rad osnovnih sustava u stanju pripravnosti dok vozilo miruje
• napaja upravljačke jedinice
• aktivira visokonaponske sustave
• omogućuje rad sigurnosnih funkcija

Bez nje čak ni električni automobil neće moći krenuti.

Mit 7: „Baterije iznenada otkazuju – bez upozorenja.”

Činjenica: Mnoge baterije postupno gube svoje performanse zbog:

• Sulfatacije (stvaranja tvrdih kristala olovnog sulfata na olovnim pločama olovno-kiselinskih baterija, uglavnom uzrokovanog dugotrajnom ispražnjenošću ili nekorištenjem)
• Ponavljanog dubokog pražnjenja
• Starenja

Problem je u tome što vozač često primijeti problem tek kada se vozilo više ne može pokrenuti, iako je baterija zapravo oslabila tijekom dužeg razdoblja.

Mit 8: „Hladnoća uništava bateriju.”

Činjenica: Hladnoća kratkoročno smanjuje performanse baterije, ali je ne uništava. Pravi problem je u tome što su zimi energetske potrebe vozila veće, dok su mogućnosti punjenja slabije. Tada će baterija koja je već oslabljena prva otkazati.

Mit 9: „Svatko može sam zamijeniti bateriju.”

Činjenica: Mnoga današnja vozila imaju sustav za upravljanje baterijom (BMS/BEM) koji nadzire i kontrolira njezin rad. Nakon zamjene vozilo mora biti informirano da je ugrađena nova baterija. U suprotnom će sustav upravljanja energijom i dalje koristiti podatke stare, istrošene baterije. Zbog toga stručne organizacije, poput ADAC-a, izričito preporučuju da zamjenu baterije obavi stručna osoba ili ovlaštena radionica.

Mit 10: „Toplina ne šteti startnoj bateriji – problemi se javljaju samo zimi.”

Činjenica: Upravo suprotno, dugoročno gledano toplina oštećuje bateriju više nego hladnoća. Zapravo, presudna oštećenja često nastaju tijekom ljeta, a njihove posljedice postaju vidljive tek nekoliko mjeseci kasnije, kada nastupe hladniji dani. Visoke temperature ubrzavaju kemijske procese starenja unutar baterije:

• Elektrolit brže isparava.
• Povećava se samopražnjenje baterije.
• Pojačava se korozija u unutrašnjosti baterije.

Rezultat: baterija neprimjetno stari i slabi, a kasnije „iznenada” otkaže.

Što produljuje vijek trajanja startne baterije.