Start-stop tehnologija: bolja nego što joj je reputacija.

Kako funkcionira start-stop sustav vozila?

Otkako je SEG Automotive 2007. godine pokrenuo serijsku proizvodnju Start/Stop sustava, njegov osnovni princip rada ostao je gotovo nepromijenjen: Motor se automatski gasi kada vozilo miruje ili čak kada brzina vozila padne ispod unaprijed definirane vrijednosti (ovisno o proizvođaču, obično između 4 i 8 km/h).

Kod ručnog mjenjača, ručica mjenjača mora biti u neutralnom položaju ili se mora aktivirati spojka uz istodobno pritisnutu papučicu kočnice. Ponovno pokretanje motora događa se kada se otpusti papučica kočnice ili, u nekim slučajevima, kada se pritisne papučica spojke. Kod automatskog mjenjača, za gašenje motora dovoljno je odgovarajuće usporavanje vozila, dok se motor ponovno pokreće otpuštanjem papučice kočnice ili pritiskom na papučicu gasa. Neki modeli vozila danas koriste sustav za pomoć pri održavanju razmaka (Distance Assist) kako bi prepoznali trenutak kada vozilo ispred krene te automatski ponovno pokrenuli motor. Tijekom faza zaustavljanja svi električni sustavi nastavljaju normalno funkcionirati, za razliku od situacije kada se motor ručno isključi.

Za situacije poput usporenog prometovanja i čestog zaustavljanja na autocesti, primjerice u kolonama, u Njemačkoj postoji tipka za isključivanje start-stop sustava (često označena kao „Auto Off”). Situacija može biti drukčija na drugim tržištima, primjerice u SAD-u, gdje isključivanje sustava, čak ni privremeno, nije dopušteno te stoga nije moguće.

„Start-stop troši elektropokretač.”

Činjenica: Moderna vozila sa start-stop sustavom opremljena su posebnim elektropokretačima sa znatno povećanom cikličkom izdržljivošću, koja može biti i do pet puta veća od one kod klasičnih elektropokretača. Osim toga, danas postoje i kombinirani sustavi starter-generatora (poput 48V Boost Recuperation Machine (BRM) tvrtke SEG Automotive) koji, između ostalog, spajaju visoku otpornost na opterećenja s posebno glatkim i uglađenim pokretanjem motora. Oba sustava bez problema podnose dodatni broj ciklusa pokretanja koje donosi start-stop tehnologija.

„Stalni start-stop ciklusi oštećuju akumulator.”

Činjenica: Vozila opremljena start-stop sustavom koriste EFB ili AGM akumulatore, koji su posebno razvijeni za česte cikluse punjenja i pražnjenja te su zbog toga idealni za takvu primjenu.

„Start-stop je loš za motor jer pada tlak ulja.”

Činjenica: Moderni motori konstruirani su tako da se tlak ulja i podmazivanje uspostavljaju dovoljno brzo za rad sa start-stop sustavom. Start-stop sustav aktivira se samo kada su temperatura motora i ulja odgovarajuće. U tom je trenutku motor zagrijan i dobro podmazan, pa nema štetnog trošenja.

„Sustav često ne radi – dakle nepouzdan je ili je u kvaru.”

Činjenica: Start-stop sustav povezan je s brojnim sigurnosnim i funkcionalnim uvjetima. Ovisno o modelu vozila i proizvođaču, različiti čimbenici mogu spriječiti aktivaciju start-stop funkcije, primjerice:

• Baterija ne postiže potrebni minimalni napon.
• Hladnoća: Niske temperature zimi opterećuju bateriju, zbog čega se automatski start-stop sustav pri vrlo niskim temperaturama isključuje. Donja temperaturna granica razlikuje se ovisno o proizvođaču, ali se obično kreće između +3 °C i -5 °C.
• Intenzivno korištenje grijanja (uključujući grijanje stakala i sjedala) također može privremeno uzrokovati deaktivaciju sustava.
• Vrućina: Pri intenzivnom korištenju klimatizacijskog sustava s velikom potrošnjom energije.
• Motor još nije dosegao radnu temperaturu.
• Vozilo se nalazi na uzbrdici ili nizbrdici.
• Sustav prepoznaje situaciju parkiranja umjesto kratkog zaustavljanja: otkopčan vozačev sigurnosni pojas, otvorena vrata ili poklopac motora ili značajno zakrenut upravljač.
• Aktivirana je pomoć pri parkiranju (Parking Assist).
• Vozilo vuče prikolicu.
• Kod dizelskih vozila: aktivna je regeneracija filtra čestica (DPF). Ako je filtar zasićen česticama, motor mora raditi neprekidno kako bi se filtar očistio izgaranjem nakupljenih čestica. Nakon završetka regeneracije start-stop sustav ponovno normalno funkcionira. Ovo često dolazi u radionicu kao prijavljena „greška”, iako je riječ o normalnoj funkciji zaštite sustava.
  
  

„Često pokretanje motora uzrokuje veće trošenje nego rad u praznom hodu.”

Činjenica: Moderni start-stop sustavi razvijeni su kako bi spriječili trošenje tijekom rada motora u praznom hodu.

Rad u praznom hodu stvara

• Toplinu
• Nepotrebno izgaranje goriva
• Ugljikov dioksid (CO₂)

Start-stop sustav to smanjuje, zbog čega je ova tehnologija pozitivna čak i sa stajališta vijeka trajanja vozila.

„Start-stop je štetan kod kratkih vožnji.”

Činjenica: Kod vrlo kratkih vožnji start-stop sustav automatski se deaktivira zato što:

• motor još nije postigao radnu temperaturu
• akumulator nije dovoljno napunjen
• ulje još nije dostiglo odgovarajuću temperaturu

Na taj se način štite akumulator i motor.

„U trenutku ponovnog pokretanja motora nastaje posebno velika količina ispušnih plinova. To više nego poništava učinak start-stop sustava.”

Činjenica: Najveće emisije nastaju pri hladnom pokretanju motora. Budući da su katalizator i motor tada još hladni, emisije su znatno povećane. Ponovno pokretanje putem start-stop sustava događa se tek kada je motor dosegao radnu temperaturu, pri čemu su emisije ispušnih plinova značajno niže nego tijekom rada u praznom hodu. Stoga ukupna bilanca emisija start-stop sustava ostaje jasno pozitivna.

„Sustav je neugodan za korištenje i gotovo da nema nikakav učinak.”

Činjenica: Moderni start-stop sustavi, a posebno 48V starter-generatori, pokreću motor gotovo neprimjetno i praktički trenutačno. Start-stop elektropokretači u stvarnim uvjetima vožnje mogu smanjiti potrošnju goriva do 8 %, dok 48V starter-generatori, poput BRM-a tvrtke SEG Automotive, mogu ostvariti uštede i do 15 %, uz odgovarajuće smanjenje emisija CO₂. Iako stvarne uštede mogu varirati ovisno o vrsti vožnje i prijeđenoj ruti, svaka minuta bez rada motora u praznom hodu znači manju potrošnju goriva, niže troškove i manji utjecaj na okoliš.

Njemački autoklub ADAC upozorava na trajnu deaktivaciju.

Na tržištu su dostupni hardverski uređaji za dijagnostičku utičnicu ili aplikacije koje trajno isključuju start-stop sustav. No, potreban je oprez: trajna deaktivacija može dovesti do gubitka valjanosti homologacije vozila jer pogoršava emisijska svojstva vozila. Prema navodima ADAC-a, takav se zahvat smatra nedopuštenom tehničkom preinakom te može uzrokovati primjedbe ili probleme prilikom sljedećeg tehničkog pregleda vozila.

Budući da je funkcija start-stop sustava u velikoj mjeri ovisna o elektronici, sve nepravilnosti trebalo bi provjeriti u odgovarajuće opremljenoj radionici. U pravilu se provode sljedeća ispitivanja:

Test akumulatora (kapacitet, unutarnji otpor, napon u mirovanju). Ako startni akumulator nije samo ispražnjen, već i neispravan, smije se zamijeniti isključivo akumulatorom koji je odobrio proizvođač vozila. Razlog tome je što senzor akumulatora mora poznavati podatke ugrađenog startnog akumulatora kako bi mogao ispravno odrediti njegovo stanje napunjenosti čak i tijekom starenja akumulatora.

Provjera napona punjenja / alternatora: provjerava ima li alternator još uvijek dovoljno snage.

Očitavanje vrijednosti senzora:

• Senzor tlaka kočnice
• Senzor spojke
• Senzor temperature

Provjerite verzije softvera i po potrebi ih ažurirajte.

Provjerite sljedeće komponente:

• Releje
• Mase (uzemljenja)
• Kabele elektropokretača
• Remenje (kod starter-generatora)